Prinos na superdugoročnim japanskim obveznicama značajno je porastao od petka, signalizirajući moguću nestabilnost na tržištima obveznica širom razvijenih zemalja. Takav razvoj događaja obično vodi ka zatezanju finansijskih uslova i smanjenju sklonosti investitora ka riziku.
Prinos na japansku 30-godišnju vladinu obveznicu (JGB) premašio je 30 baznih poena, dosegnuvši nivo iznad 3% po prvi put od 23. maja, kada je zabilježen vrhunac od 3,20%, prema podacima s platforme TradingView. Prinos na 40-godišnju obveznicu porastao je za gotovo 15 baznih poena na 3,36%.
Ovaj porast vjerovatno odražava zabrinutost tržišta povodom potencijalne fiskalne neodgovornosti uoči predstojećih izbora za Gornji dom parlamenta u Japanu krajem ovog mjeseca. Prošle sedmice, japanski premijer Shigeru Ishiba branio je svoje planove za podjelu novčanih sredstava, dok je opozicija pozivala na smanjenje poreza. Dodatni pritisak na tržište mogla bi stvarati i odluka predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carine od 25% na uvoz iz Japana.
Budite na oprezu zbog volatilnosti kamatnih stopa
Nedavni rast prinosa na ultra-dugoročne japanske obveznice mogao bi doprinijeti pojačanju trenda rasta prinosa u Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zemljama čije vlade troše više nego što prihoduju. To bi, pak, moglo dovesti do veće volatilnosti kamatnih stopa, potencijalno uzrokujući zatezanje finansijskih uslova i negativno utičući na rizična ulaganja, uključujući i bitcoin. Investitori u kriptovalute bi stoga trebali pratiti indeks MOVE, koji mjeri 30-dnevnu implicitnu volatilnost američkih trezorskih zapisa zasnovanu na opcijama. Istorijski gledano, veći vrhunci cijena bitcoina često su se poklapali sa padovima indeksa MOVE i obrnuto.
Fokus na aukciju u četvrtak
Volatilizacija na tržištu JGB-a i drugih obveznica mogla bi se pojačati krajem ove sedmice ukoliko prodaja 20-godišnjih obveznica od strane japanskog Ministarstva finansija u četvrtak ne ispuni očekivanja. Prema izvještajima Bloomberga, aukcije 20-godišnjih obveznica u prošlosti su rezultirale razočaravajućim ishodima, što je dovodilo do povećane nestabilnosti prinosa na dugoročnije obveznice.
Japan više nije izvor niskih kamatnih stopa
Japanska monetarna politika je godinama održavala ultra-niske prinose na obveznice kroz niz nekonvencionalnih mjera. To je efikasno vršilo pritisak na smanjenje prinosa širom razvijenog svijeta, istovremeno jačajući ulogu japanskog jena kao valute za finansiranje carry trade strategija sa niskim rizikom. Međutim, od 2023. godine, Japan polako normalizuje svoju monetarnu politiku, što doprinosi rastu prinosa na globalnom nivou.
