Predloženi američki Kripto rezervat mogao bi pružiti institucionalnim investitorima, poput penzijskih fondova, veću sigurnost u ulaganju u kriptovalute.
Nakon što je predsjednik Donald Tramp 2. marta najavio planove za američki kripto rezervat, tržište je reagovalo porastom od gotovo 7%, što je povećalo globalnu tržišnu kapitalizaciju na 3,04 triliona dolara. Ipak, koncept kripto strateškog rezervata izaziva mnoga pitanja.
Kritičari su primjetili nejasnoće u vezi sa vrstama kriptovaluta koje bi činile rezervu, kao i da li će SAD kupovati kriptovalute ili samo dodavati one koje su oduzete prilikom zaplijena. Takođe, redoslijed objava Trampa, gdje je prvo spomenuo altcoine kao što su XRP, Solana i Cardano, a zatim Bitcoin i Ether, izazvao je dodatne kontroverze.
Neki eksperti, poput Anthony Pompliana, smatraju da bi uključivanje altcoina u rezervu bila greška, jer oni više podsjećaju na tehnološke akcije nego na “tvrdi novac” koji obično čini strateške rezerve. Drugi, poput profesora Yu Xionga, smatraju da takva diverzifikacija može biti korisna jer omogućava veći spektar tehnologija i manju zavisnost od Bitcoina.
Međutim, postoji zabrinutost zbog likvidnosti i tržišnih manipulacija, jer altcoini poput Solane i Cardano-a imaju manji obim trgovanja u poređenju sa Bitcoinom, što znači da bi vladina kupovina ili prodaja mogla izazvati velike fluktuacije cijena.
Ukoliko bi se realizovao, američki Kripto rezervat mogao bi ubrzati institucionalno prihvatanje kriptovaluta i stabilizovati tržište u vremenima velike volatilnosti, slično kao što to radi američki Strategijski naftni rezervoar. Ipak, ovaj korak nosi i rizike, posebno u pogledu stabilnosti tržišta i pitanja pravičnosti u vezi sa korištenjem poreskog novca.
S obzirom na ove izazove, stručnjaci predviđaju da bi u kratkom roku mogao izazvati optimizam, ali dugoročno bi trebalo biti oprezan.
