U svijetu kriptovaluta, jedan od najintrigantnijih aspekata Bitcoin-a je njegov limit od 21 milion jedinica Bitcoin-a. Ovo ograničenje nije samo brojka to je ključni element koji Bitcoin razlikuje od tradicionalnih valuta i potiče na razmišljanje o vrijednosti i održivosti.
Zašto uopšte postoji limit?
Kada je Satoshi Nakamoto stvorio Bitcoin, nije samo lansirao prvu kriptovalutu – postavio je temelje za potpuno novi ekonomski sistem. Za razliku od tradicionalnog monetarnog sistema gdje centralne banke mogu “printati” novac bez ograničenja, što može dovesti do inflacije, Bitcoin je zamišljen kao valuta s fiksnim limitom. Ovaj limit od 21 milion Bitcoin-a predstavlja viziju novca kojem ponuda ne može biti umjetno povećana i čija je vrijednost zaštićena od devalvacije kroz inflaciju. Ograničena količina Bitcoin-a takođe odražava princip oskudnosti koji je prisutan u prirodi – poput zlata, čija je vrijednost djelomično proizašla iz njegove rijetkosti. Ova digitalna rijetkost stvara percepciju vrijednosti među korisnicima i investitorima, slično kao što rijetki umjetnički radovi ili antikviteti zadržavaju visoku cijenu na tržištu. Dodatno, fiksni limit potiče transparentnost i predvidljivost u protoku valute, dva ključna elementa koja su često nedostajala u tradicionalnim financijskim sistemima. Satoshi je možda imao na umu i tehničke aspekte – s obzirom na ograničenja u veličini blokova i vremenu potrebnom za obradu transakcija, postavljanje limita pomaže u održavanju mreže efikasnom i skalabilnom. Limit od 21 milion Bitcoin-a simbolizuje novu eru monetarne politike – jednu koja se temelji na matematičkim principima i decentralizaciji, a ne na odlukama pojedinaca ili institucija. To je ekonomski eksperiment koji iz godine u godinu nastavlja pobjeđivati tradicionalne koncepte vrijednosti novca koja se temelji na centralnom planiranju.
Prva teorija
Teorija zamjene novčane ponude predstavlja prvo razmišljanje o ograničenju Bitcoin-a na 21 milion jedinica. Satoshi Nakamoto, kreator Bitcoin-a, namjerno je usporio stopu kojom novi Bitcoin dolaze u postojanje, s namjerom da svaka pojedinačna jedinica, s vremenom dobija na vrijednosti. Ova vizija odražava se u navodnoj komunikaciji između Nakamot-a i Mike-a Hearn-a, gdje je Satoshi izrazio mišljenje da bi, ako bi mali dio svjetske ekonomije koristio Bitcoin, vrijednost od 0,001 BTC mogla iznositi oko 1 eura. Ovo predviđanje se ostvarilo 2013. godine, kada je Bitcoin prvi put premašio cijenu od 1,000 eura. Zanimljivo je da se u vrijeme stvaranja Bitcoin-a ukupna svjetska novčana ponuda, poznata kao M1, procjenjivala na otprilike 21 trilion dolara. Ako bi Bitcoin postao jedina svjetska valuta, zamjenjujući sve valute koje čine M1, svaki BTC bi bio vrijedan 1 milion dolara, čime bi vrijednost svakog Satosh-ija bila postavljena na 0.01 dolara. Ova gotovo savršena korelacija između brojeva sugeriše da postavljanje limita od 21 milion nije bilo slučajno, već namjerno, s ciljem stvaranja valute čija je vrijednost stabilna i predvidljiva, suprotno inflacijskim trendovima koji karakterišu tradicionalne monetarne sisteme. Ipak, od 2009. M1 ponuda novca promijenila se, a i malo je vjerojatno da Satoshi ovo nije mogao predvidjeti.
Alternativna teorija
Druga, i po mnogima prava teorija o postanku limita od točno 21 milion Bitcoin-a leži u samoj strukturi Bitcoin mreže. Ova alternativna teorija sugeriše da je brojka od 21 milion BTC rezultat matematičke logike koja kontroliše opskrbu valutom, a ne nasumični izbor. Parametri postavljeni od strane Satoshi-ja Nakamot-a osiguravaju da se blokovi rudare u redovitim intervalima od 10 minuta i da se nagrade za blokove smanjuju kako se približavamo maksimalnoj opskrbi. Ovi parametri neizbježno dovode do konačne brojke od 21 milion BTC. Svaki četverogodišnji ciklus rudarenja ima ukupno 210,000 blokova, a nagrada za blok se prepolavlja nakon svakog ciklusa. Počevši od 50 BTC po bloku, nagrada se smanjivala na 25 BTC, zatim na 12,5 BTC, i trenutno iznosi 6,25 BTC po bloku. Ako se ovaj trend nastavi, broj nagrada za blokove za svaki ciklus će iznositi 100, što pomnoženo s brojem blokova po ciklusu daje maksimalnu opskrbu od 21 milion BTC. Ova teorija stavlja naglasak na matematičku preciznost koja stoji iza Bitcoin-a, sugerišući da je limit od 21 milion možda manje filozofski izbor, a više rezultat matematičkih pravila koja su oblikovala Bitcoin-ov protokol. Bez obzira na to, samo Satoshi Nakamoto zna pravi razlog odabira ovog broja, a će tajna ostati neotkrivena.
