Svi smo dobro upoznati s najbitnijom karakteristikom Bitcoin-a, a to je njegova ograničena ponuda od samo 21,000,000 novčića. Ova karakteristika čini ga sličnim ostalim dobrima koje imaju ograničenu ponudu kao što je zlato. Šta se dešava kada izrudarimo svih 21 milijun Bitcoin-a? Kako će rudari nastaviti zarađivati, te ko će održavati mrežu?
Bitcoin rudarenje
Za početak ćemo se malo prisjetiti kako funkcioniše Bitcoin rudarenje. Novi Bitcoin-i dolaze u cirkulaciju procesom takozvanog rudarenja (eng. Mining). Rudari, odnosno posebno specijalizovana računala za rudarenje, dodaju blokove u kojima su pohranjene transakcije, a zauzvrat dobivaju nagradu (eng. Block reward). Na početku, kada je Satoshi osmislio Bitcoin, svaki block rudarima je kao nagradu dodjeljivao 50 Bitcoin-a. Ova se nagrada smanji za pola svakih 210,000 blokova, odnosno otprilike svake 4 godine. Do sada je bilo tri “halving-a”, te je trenutna nagrada po bloku 6,25 Bitcoin-a, a sljedeći je halving zakazan za april 2024. godine, nakon kojeg će nagrada po bloku pasti na 3,125 Bitcoin-a. S vremenom će nagrada po bloku pasti na 0 Bitcoin-a. Ovdje se postavlja pitanje što će poticati rudare da nastave rudariti, ako više ne postoje nagrade za njih.
Što će poticati rudare?
Ako za primjer uzmemo zlato, rudari nisu neophodni. Ukoliko bi sutra nestali svi rudari zlata, zlato bi se i dalje moglo trgovati, jer ne postoji nikakva mreža koju rudari održavaju, niti istorija transakcija koju moraju voditi. S druge strane, kod Bitcoin-a rudari su esencijalni, jer upravo oni validiraju odnosno provjeravaju transakcije i osiguravaju mrežu. Za svoj rad dobijaju dvije vrste nagrada: blok nagradu i transakcijske naknade. Blok nagrada je fiksni broj Bitcoin-a koji se dodjeljuje rudaru koji prvi riješi matematički problem i stvori novi blok, a transakcijske naknade su mali iznosi koje korisnici plaćaju rudarima da bi uključili njihove transakcije u blok. Prema procjenama, posljednji Bitcoin će se izrudariti oko 2140. godine. Nakon toga, rudari će morati osloniti samo na transakcijske naknade kao izvor prihoda. Hoće li to biti dovoljno da pokrije njihove troškove i osigura njihovu profitabilnost? Odgovor na to pitanje ovisi o nekoliko čimbenika, kao što su cijena Bitcoin-a, broj transakcija, veličina naknada i konkurencija među rudarima. Ako pretpostavimo da će Bitcoin biti vrlo tražena i vrijedna valuta u budućnosti, onda je vrlo vjerojatno da će transakcijske naknade biti dovoljno visoke da potaknu rudare da nastave svoj rad. Na primjer, ako je cijena Bitcoin-a 100,000 dolara, a prosječna naknada po transakciji je 10 dolara, onda bi rudar koji stvori blok od 1 megabajt (koji može sadržavati oko 2,000 transakcija) zaradio 20,000 dolara samo od naknada. To bi bilo više nego dovoljno da pokrije troškove električne energije, opreme i održavanja. Međutim, ako je cijena Bitcoin-a niska, a broj transakcija je mali, onda bi transakcijske naknade mogle biti premale da bi bile isplative za rudare. U tom slučaju, moglo bi doći do smanjenja broja aktivnih rudara, što bi moglo ugroziti sigurnost i stabilnost mreže. Da bi se to spriječilo, bitcoin protokol ima mehanizam koji prilagođava težinu rudarenja u skladu s količinom raspoložive računalne snage. To znači da će se rudarenje postati lakše ako je manje rudara, i teže ako je više rudara. Na taj način se održava ravnoteža između ponude i potražnje za rudarskim uslugama, i osigurava da se novi blokovi stvaraju u prosjeku svakih 10 minuta. Dakle, možemo zaključiti da će rudari biti poticani da nastave svoj rad i nakon što se izrudare svi Bitcoin-i, pod uslovom da Bitcoin ostane popularna i cijenjena valuta, ovo je naravno nešto što očekujemo, a rezultat toga biti će rast cijene, pa će i male transakcijske naknade biti dovoljna zarada za Bitcoin rudare. Ove transakcijske naknade će biti glavni izvor njihovog prihoda, a težina rudarenja će se prilagođavati tržišnim uslovima. Time će se osigurati da Bitcoin mreža ostane sigurna, funkcionalna i decentralizovana.
Dodatan izvor zarade
Osim transakcijskih naknada, rudari Bitcoin-a mogu imati i drugi način zarade koji je povezan s njihovom potrošnjom električne energije. Naime, rudari mogu sudjelovati u balansiranju električne mreže, tako što će prilagođavati svoju potrošnju ovisno o stanju ponude i potražnje za strujom. Kada je potražnja za strujom visoka, rudari mogu smanjiti svoju potrošnju i time osloboditi kapacitet za druge korisnike. S druge strane kada je potražnja za strujom niska, rudari mogu povećati svoju potrošnju i time iskoristiti višak proizvedene energije. Za ovakvo ponašanje, rudari mogu dobiti novčanu nagradu od operatora mreže ili proizvođača energije, koji će time uštedjeti na troškovima održavanja stabilnosti i sigurnosti mreže. Ova vrsta zarade posebno je zanimljiva za rudare koji koriste obnovljive izvore energije. Na ovaj način rudari mogu pomoći u integraciji ovih izvora u mrežu, tako što će transformirati energiju koju proizvode u fleksibilnu potražnju. Isto tako, na ovaj način rudari mogu ne samo smanjiti svoj utjecaj na okoliš, već i doprinijeti razvoju čiste energije i održivosti električne mreže.
