Argentina je ostvarila istorijski korak ka monetarnoj stabilnosti, zabilježivši prvi višak u budžetu u više od decenije. Prema zvaničnim informacijama, zemlja je u prvom kvartalu 2024. godine ostvarila primarni fiskalni suficit od 0,2% BDP-a, što je prvi takav rezultat u posljednjih 16 godina. Ovaj napredak pripisuje se reformama koje je sproveo predsjednik Javier Milei, uključujući značajne mjere štednje i smanjenje javne potrošnje. Milei je ovaj rezultat okarakterisao kao “istorijski” i potvrdio da se Argentina nalazi na putu ka stabilizaciji svoje ekonomije.
Mjere štednje podrazumijevaju znatno smanjenje državne potrošnje, uključujući ukidanje subvencija koje su prethodno godinama opterećivale budžet. Osim toga, privremeno su obustavljeni infrastrukturni projekti dok se ne uspostavi fiskalna ravnoteža. Ekonomski analitičari ocjenjuju da iako ove mjere predstavljaju veliki teret za građane u kratkom roku, dugoročno mogu pomoći jačanju povjerenja u argentinsku ekonomiju i stabilizaciji valute.
Istovremeno, Brazil suočava se s izazovima u oporezivanju kriptoimovine. Brazilska poreska uprava dobila je proširena ovlaštenja da oporezuje kapitalnu dobit ostvarenu trgovanjem kriptovalutama na internacionalnim berzama. Prema najnovijim pravilima, brazilski državljani moraju prijaviti dobitke koji premašuju prag od 35.000 reala mjesečno (oko 6.800 dolara) i platiti odgovarajući porez.
Ova odluka izazvala je zabrinutost među lokalnim korisnicima kriptovaluta, koji smatraju da bi dodatno oporezivanje moglo obeshrabriti ulaganja i podstaći prelivanje kapitala na neregulisana tržišta. Regulatori tvrde da je cilj regulative povećanje transparentnosti i osiguranje da se kriptoaktivnosti usklade sa važećim poreskim zakonima.
S druge strane, kriptoindustrija u Brazilu i dalje bilježi rast. Lokalne razmjene prijavljuju porast broja korisnika, a institucionalni interes za digitalnu imovinu se povećava, uprkos regulatornim preprekama. Brazil planira dodatne legislative koje će obuhvatiti korišćenje stablecoina i tokenizaciju imovine, što se vidi kao pokušaj uspostavljanja ravnoteže između inovacija i poreske kontrole.
