Američki nacionalni dug probio je granicu od 37 biliona dolara, nastavljajući da raste alarmantnom brzinom, dok se finansijski stručnjaci sve više pribojavaju ozbiljnih posljedica po stabilnost zemlje. Ova brojka označava povećanje od skoro 1 bilion dolara samo u posljednja dva mjeseca, što dodatno pogoršava zabrinutost da se fiskalna disciplina u Sjedinjenim Američkim Državama potpuno raspala.
Značajan dio duga dolazi kao posljedica rastućih kamatnih obaveza. Tokom fiskalne 2023. godine, kamate na javni dug Sjedinjenih Država iznosile su preko 659 milijardi dolara, a očekuje se da će ove godine ta cifra premašiti 1 trilion dolara. Ovi troškovi sada nadmašuju izdatke savezne vlade za nacionalnu odbranu, što dodatno opterećuje budžet.
Pored rastućih kamata, zabrinutost izaziva kontinuirano povećanje potrošnje. Ekonomisti upozoravaju da fiskalna politika nije održiva i da cjelokupna struktura javnih finansija ulazi u spiralu bez mogućnosti zaustavljanja. Dug se trenutno povećava brzinom od oko 1 trilion dolara svaka 3 do 4 mjeseca, bez znakova usporavanja.
Jedan od glavnih problema jeste izostanak političke volje da se preduzmu ozbiljne mjere smanjenja deficita. Dok zakonodavci iznose različite predloge, ne postoji konsenzus koji bi mogao dovesti do konkretnog plana fiskalne konsolidacije.
Stručnjaci se pribojavaju da bi Sjedinjene Američke Države mogle ući u krizu duga ukoliko dođe do finansijskog šoka ili ozbiljnije recesije. Pad povjerenja investitora i potencijalni porast kamata mogao bi dodatno povećati trošak pozajmljivanja, što bi pogoršalo ukupnu situaciju.
Pored domaćih implikacija, rastući američki dug ima i globalne posljedice, jer američki dolar i državne obveznice i dalje predstavljaju ključne bezbjednosne aktive u globalnom finansijskom sistemu. U ovom kontekstu, neki analitičari smatraju da bi rast duga mogao dugoročno podstaći interes za alternativne oblike imovine kao što su plemeniti metali i kriptovalute, uključujući Bitcoin.
