Brazil razmatra zakonodavne mjere koje bi mogle značajno uticati na tržište kriptovaluta u toj zemlji, uključujući inicijativu koja bi oporezivala imovinu Brazilaca deponovanu na stranim kriptoberzama. Ovaj potez izazvao je kontroverze među akterima kripto sektora, koji upozoravaju da bi mogao stvoriti podzemno tržište kriptovaluta i potkopati potencijal zemlje da postane lider u oblasti digitalne imovine u Latinskoj Americi.
Kongresmen Adroaldo Mesquita, zastupnik u zakonodavnom tijelu države Rio de Žaneiro, ocenio je da ovaj zakon znači “porez protiv kripta” i tvrdio da će, ukoliko bude usvojen, natjerati učenike, ljude srednje klase i preduzetnike da pređu u sivu zonu digitalne ekonomije. Prema njegovim riječima, zakon bi mogao rezultirati zatvaranjem domaćih preduzeća i migracijom kapitala na neregulisana tržišta u inostranstvu.
Predložene izmjene predviđaju oporezivanje kapitalne dobiti ostvarene na platformama izvan Brazila po poreznoj stopi između 15% i 22,5%. Pored toga, obaveza prijavljivanja i plaćanja poreza odnosila bi se retroaktivno, počev od januara 2024. godine. Analitičari sugerišu da ovakva regulacija može obeshrabriti građane da koriste strane platforme i primorati ih na alternativna, manje transparentna rješenja.
Mesquita upozorava da bi ovakav zakon gurnuo desetine miliona ljudi u anonimne međunarodne platforme iz jurisdikcija koje “ne prepoznaju ljudska prava svojih državljana”, i koje ne usvajaju odgovarajuće zakone koji štite korisnike i podižu kvalitet usluga.
U Brazilu se procjenjuje da preko 12 miliona ljudi posjeduje neku vrstu digitalne imovine. Kripto industrija u zemlji bilježi nagli rast, uz značajna ulaganja i razvoj infrastrukture, a više firmi koristi blokčejn tehnologije za finansijske usluge i digitalnu identifikaciju.
Kritičari mjera upozoravaju da bi rigorozne poreske politike mogle zagušiti inovacije i ograničiti pristup decentralizovanim finansijama, posebno u vrijeme kada regionalne sile poput Argentine i Kolumbije postaju otvorenije prema digitalnim sredstvima.
