<\/p>\n\n\n\n
U svijetu kriptovaluta, jedan od najintrigantnijih aspekata Bitcoin-a je njegov limit od 21 milion jedinica Bitcoin-a. Ovo ograni\u010denje nije samo brojka to je klju\u010dni element koji Bitcoin razlikuje od tradicionalnih valuta i poti\u010de na razmi\u0161ljanje o vrijednosti i odr\u017eivosti.\u00a0<\/p>\n\n\n\n
Za\u0161to uop\u0161te postoji limit?<\/strong><\/p>\n\n\n\n Kada je Satoshi Nakamoto stvorio Bitcoin, nije samo lansirao prvu kriptovalutu \u2013 postavio je temelje za potpuno novi ekonomski sistem. Za razliku od tradicionalnog monetarnog sistema gdje centralne banke mogu \u201cprintati\u201d novac bez ograni\u010denja, \u0161to mo\u017ee dovesti do inflacije, Bitcoin je zami\u0161ljen kao valuta s fiksnim limitom. Ovaj limit od 21 milion Bitcoin-a predstavlja viziju novca kojem ponuda ne mo\u017ee biti umjetno pove\u0107ana i \u010dija je vrijednost za\u0161ti\u0107ena od devalvacije kroz inflaciju. Ograni\u010dena koli\u010dina Bitcoin-a tako\u0111e odra\u017eava princip oskudnosti koji je prisutan u prirodi \u2013 poput zlata, \u010dija je vrijednost djelomi\u010dno proiza\u0161la iz njegove rijetkosti. Ova digitalna rijetkost stvara percepciju vrijednosti me\u0111u korisnicima i investitorima, sli\u010dno kao \u0161to rijetki umjetni\u010dki radovi ili antikviteti zadr\u017eavaju visoku cijenu na tr\u017ei\u0161tu. Dodatno, fiksni limit poti\u010de transparentnost i predvidljivost u protoku valute, dva klju\u010dna elementa koja su \u010desto nedostajala u tradicionalnim financijskim sistemima. Satoshi je mo\u017eda imao na umu i tehni\u010dke aspekte \u2013 s obzirom na ograni\u010denja u veli\u010dini blokova i vremenu potrebnom za obradu transakcija, postavljanje limita poma\u017ee u odr\u017eavanju mre\u017ee efikasnom i skalabilnom. Limit od 21 milion Bitcoin-a simbolizuje novu eru monetarne politike \u2013 jednu koja se temelji na matemati\u010dkim principima i decentralizaciji, a ne na odlukama pojedinaca ili institucija. To je ekonomski eksperiment koji iz godine u godinu nastavlja pobje\u0111ivati tradicionalne koncepte vrijednosti novca koja se temelji na centralnom planiranju.\u00a0<\/p>\n\n\n\n Prva teorija<\/strong><\/p>\n\n\n\n Teorija zamjene nov\u010dane ponude predstavlja prvo razmi\u0161ljanje o ograni\u010denju Bitcoin-a na 21 milion jedinica. Satoshi Nakamoto, kreator Bitcoin-a, namjerno je usporio stopu kojom novi Bitcoin dolaze u postojanje, s namjerom da svaka pojedina\u010dna jedinica, s vremenom dobija na vrijednosti. Ova vizija odra\u017eava se u navodnoj komunikaciji izme\u0111u Nakamot-a i Mike-a Hearn-a, gdje je Satoshi izrazio mi\u0161ljenje da bi, ako bi mali dio svjetske ekonomije koristio Bitcoin, vrijednost od 0,001 BTC mogla iznositi oko 1 eura. Ovo predvi\u0111anje se ostvarilo 2013. godine, kada je Bitcoin prvi put prema\u0161io cijenu od 1,000 eura. Zanimljivo je da se u vrijeme stvaranja Bitcoin-a ukupna svjetska nov\u010dana ponuda, poznata kao M1, procjenjivala na otprilike 21 trilion dolara. Ako bi Bitcoin postao jedina svjetska valuta, zamjenjuju\u0107i sve valute koje \u010dine M1, svaki BTC bi bio vrijedan 1 milion dolara, \u010dime bi vrijednost svakog Satosh-ija bila postavljena na 0.01 dolara. Ova gotovo savr\u0161ena korelacija izme\u0111u brojeva sugeri\u0161e da postavljanje limita od 21 milion nije bilo slu\u010dajno, ve\u0107 namjerno, s ciljem stvaranja valute \u010dija je vrijednost stabilna i predvidljiva, suprotno inflacijskim trendovima koji karakteri\u0161u tradicionalne monetarne sisteme. Ipak, od 2009. M1 ponuda novca promijenila se, a i malo je vjerojatno da Satoshi ovo nije mogao predvidjeti.\u00a0 <\/p>\n\n\n\n Alternativna teorija<\/strong><\/p>\n\n\n\n Druga, i po mnogima prava teorija o postanku limita od to\u010dno 21 milion Bitcoin-a le\u017ei u samoj strukturi Bitcoin mre\u017ee. Ova alternativna teorija sugeri\u0161e da je brojka od 21 milion BTC rezultat matemati\u010dke logike koja kontroli\u0161e opskrbu valutom, a ne nasumi\u010dni izbor. Parametri postavljeni od strane Satoshi-ja Nakamot-a osiguravaju da se blokovi rudare u redovitim intervalima od 10 minuta i da se nagrade za blokove smanjuju kako se pribli\u017eavamo maksimalnoj opskrbi. Ovi parametri neizbje\u017eno dovode do kona\u010dne brojke od 21 milion BTC. Svaki \u010detverogodi\u0161nji ciklus rudarenja ima ukupno 210,000 blokova, a nagrada za blok se prepolavlja nakon svakog ciklusa. Po\u010dev\u0161i od 50 BTC po bloku, nagrada se smanjivala na 25 BTC, zatim na 12,5 BTC, i trenutno iznosi 6,25 BTC po bloku. Ako se ovaj trend nastavi, broj nagrada za blokove za svaki ciklus \u0107e iznositi 100, \u0161to pomno\u017eeno s brojem blokova po ciklusu daje maksimalnu opskrbu od 21 milion BTC. Ova teorija stavlja naglasak na matemati\u010dku preciznost koja stoji iza Bitcoin-a, sugeri\u0161u\u0107i da je limit od 21 milion mo\u017eda manje filozofski izbor, a vi\u0161e rezultat matemati\u010dkih pravila koja su oblikovala Bitcoin-ov protokol. Bez obzira na to, samo Satoshi Nakamoto zna pravi razlog odabira ovog broja, a \u0107e tajna ostati neotkrivena. <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U svijetu kriptovaluta, jedan od najintrigantnijih aspekata Bitcoin-a je njegov limit od 21 milion jedinica Bitcoin-a. Ovo ograni\u010denje nije samo brojka to je klju\u010dni element koji Bitcoin razlikuje od tradicionalnih valuta i poti\u010de na razmi\u0161ljanje o vrijednosti i odr\u017eivosti.\u00a0 Za\u0161to uop\u0161te postoji limit? Kada je Satoshi Nakamoto stvorio Bitcoin, nije samo lansirao prvu kriptovalutu \u2013 […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":8589,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"inline_featured_image":false,"footnotes":""},"categories":[204],"tags":[50,49],"class_list":["post-8587","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-edukacija","tag-bitcoin","tag-crypto"],"yoast_head":"\n