Bitcoin je prva i najpoznatija kriptovaluta koja je započela revoluciju u svijetu digitalnih valuta. Ova decentralizovana digitalna valuta predstavlja pionira u kripto prostoru i ima značajan uticaj na način na koji ljudi razmišljaju o novcu, finansijama i tehnologiji.
Bitcoin je prvi put predstavljen u Bijelom papiru pod pseudonimom Satoshi Nakamoto u oktobru 2008. godine, koji je prvobitno opisao potrebu za „elektronskim sistemom plaćanja zasnovanim na kriptografskim dokazima“. Godine 2010. prva poznata komercijalna transakcija korišćenjem Bitcoina desila se kada je programer Laslo Haneč kupio dve pice Papa Džona za 10.000 funti.
Kako funkcioniše Bitcoin?
Bitcoin je izgrađen na distribuiranom digitalnom zapisu koji se naziva Blockchain. Kao što naziv implicira, Blockchain je povezano tijelo podataka, sastavljeno od jedinica nazvanih blokovi koji sadrže informacije o svakoj transakciji, uključujući datum i vrijeme, ukupnu vrijednost, kupca i prodavca i jedinstveni identifikacioni kod za svaku razmjenu. Unosi su poređani zajedno po hronološkom redoslijedu, stvarajući digitalni lanac blokova.
Jednom kada se blok doda u blok-lanac, on postaje dostupan svima koji ga žele vidjeti, djelujući kao javna knjiga transakcija kriptovaluta.
Blockchain je decentralizovan, što znači da ga ne kontroliše nijedna organizacija. Iako ideja da svako može urediti blockchain može zvučati rizično, to je ono što Bitcoin čini pouzdanim i sigurnim. Da bi se blok transakcija dodao u Bitcoin blok lanac, mora da ga verifikuje većina vlasnika Bitcoina, a jedinstveni kodovi koji se koriste za prepoznavanje novčanika i transakcija korisnika moraju biti u skladu sa pravim obrascem šifrovanja.
Ovi kodovi su dugački, nasumični brojevi, pa ih je nevjerovatno teško proizvesti lažnim putem. U stvari, prevarant koji pogađa ključni kod vašeg Bitcoin novčanika ima otprilike iste šanse kao neko ko devet puta zaredom pobijedi na lutriji. Ovaj nivo verifikacionih blokova verifikacionih kodova statističke nasumičnosti, koji su potrebni za svaku transakciju, u velikoj mjeri smanjuje rizik da svako može da izvrši lažne transakcije sa Bitcoinima.
Zaliha je ograničena na “samo” 21 milion
Bitcoin ima fiksnu i ograničenu zalihu od 21 milion jedinica, što znači da neće biti proizvedeno više od tog unaprijed određenog broja. Ova kontrolisana ponuda pomaže u održavanju vrijednosti Bitcoina i pruža sigurnost korisnicima koji žele sačuvati vrijednost svojih sredstava.
Kako se Bitcoin može koristiti?
Bitcoin se može koristiti za slanje i primanje novca širom svijeta bez potrebe za posrednicima. Transakcije se potvrđuju putem procesa poznatog kao rudarenje, gdje rudari koriste svoje računare za rješavanje kompleksnih matematičkih problema kako bi potvrdili transakcije na mreži.
Pored svoje uloge digitalnog novca, Bitcoin se često doživljava i kao sredstvo za čuvanje vrijednosti i oblik digitalnog zlata. Investitori često kupuju Bitcoin kao sredstvo diverzifikacije portfolia i kao zaštitu od inflacije tradicionalnih valuta.
Portfolio je jednostavno skup različitih investicija koje osoba ili investitor posjeduje. To može uključivati akcije, obveznice, nekretnine ili druge vrijednosti, sa ciljem širenja, odnosno postojanje raznolikostii i upravljanja rizikom.
Bitcoin je stekao veliku pažnju u 2017. i 2018. godini zbog svoje spekulativne upotrebe. Mnogi ljudi su ga kupili nadajući se da će se obogatiti. Cijena je naglo porasla, a zatim je opala. Ovo nije bio prvi put da je Bitcoin to uradio. Međutim, niko nikada nije izgubio novac držeći Bitcoin duže od 3,5 godine – čak i ako je kupio na apsolutnim vrhovima.
Bitcoin kao ključni igrač u globalnom ekonomskom horizontu
Bitcoin, čija je vrijednost 2011. godine bila skromna nota u finansijskom svijetu, danas dostiže mnogo veće vrijednosti. Fenomenalni skok vrijednosti ne samo da svjedoči o finansijskom uspjehu, već predstavlja simbol evolucije i prihvatanja kripto valuta. Od svojih početnih dana do sadašnjosti, Bitcoin je izazvao transformaciju u percepciji vrijednosti, postavljajući se kao ključni igrač u globalnom ekonomskom horizontu.
